Kakav poslovni model stoji iza kockanja i tzv. “igara na sreću”, a koji je iza ulaganja u investicijske proizvode na tržištu kapitala? Željko Kardum i Milan Horvat razgovaraju o tome u emisiji “Ekonomske minute HTV-a” i objašnjavaju razliku između ta dva različita poslovna modela i koja nevjerojatno snažno utječe na naše živote, a da toga nismo nimalo svjesni.
Da li viđate bilo kakve reklame za neki investicijski proizvod na TV, novinama ili npr. jumbo plakatima? Ali reklame za kockanje, loto i druge oblike “igara na sreću” viđate svaki dan i svugdje su oko vas, zar ne? Mislite da je to slučajno? Nije! To je sustav vrijednosti koji nam se podmeće od strane političkih i financijskih elita u RH, a koji nas uz još neke takve “poželjne vrijednosti” održava u siromaštvu, vjerovali ili ne.
U ovih 7 minuta sažeto je sve bitno što mislimo da treba znati o tome: https://www.youtube.com/watch?v=r8rERJDegPc
Među najzaslužnijima za snažan rast velikih tehnoloških kompanija je svakako dionica Nvidije čiji je spektakularan rast gurnuo tržišnu kapitalizaciju te tvrtke na preko 3 bilijuna dolara, čime je pretekla Apple i nalazi se na drugom mjestu odmah iza Microsofta. Od kraja 2022. godine cijena Nvidije porasla je preko 700%, a samo ove godine preko 150%. Nvidia jaše na valu procvata umjetne inteligencije i nema naznaka da bi potražnja za njezinim čipovima mogla posustati. U ožujku je Nvidia predstavila super-moćni Blackwell i već je prije nekoliko dana najavljena njegova nadogradnja.
Nvidia (NVDA) je postala pristupačnija za individualne investitore s podjelom dionica 10 za 1 koja je stupila na snagu u petak, a vidljiva je od ponedjeljka (10. lipnja). Dioničari koji su posjedovali dionice do 6. lipnja dobili su devet dodatnih dionica za svaku koju posjeduju. Ova podjela mogla bi olakšati uključivanje Nvidie u Dow Jones Industrial Average, jer je trenutna visoka cijena čini prevelikom komponentom, ali nakon podjele bolje bi odgovarala.
Nvidijom se početkom tjedna trgovalo po cijeni od oko 120 dolara po dionici, što je pad s otprilike 1.210 dolara, dajući dioničarima 10 puta više dionica po nižoj cijeni. Dionica je već skočila gotovo 30% od najave podjele 22. svibnja, potaknuta snažnom prodajom, zaradom i pozitivnim izgledima.
Tvrtka također planira povećanje dividende od 150%. Unatoč ovom skoku, Nvidijina valuacija je pala s P/E omjera od 60 u veljači na oko 45, jer su procjene zarade porasle. Povijesno gledano, tvrtke koje dijele svoje dionice imaju tendenciju nadmašiti tržište, s prosječnim prinosom od 25% u 12 mjeseci nakon najave podjele, u usporedbi s 12% za S&P 500. Očekuje se da će Nvidijin zamah nastaviti i nakon podjele, slično kao i kod drugih tvrtki poput Walmarta (WMT) i Amazona (AMZN), koje su dobro poslovale nakon svojih podjela. Ovaj trend mogao bi potaknuti više vrhunskih tvrtki da slijede taj primjer.
„Teme s tržišta kapitala polako postaju i naša svakodnevnica. Od kada smo si osvijestili prvo sebi, gledajući naše roditelje, a onda i našoj djeci da nam bez ozbiljne štednje neće biti ni blizu dovoljna novaca za potrebe pristojnog života pod starije dane krenuli smo tražiti nove, kvalitetnije oblike štednje.
Investicijski fondovi su globalno najpopularniji oblik dopunske štednje za razne životne prilike i potrebe te konačno postaju sve popularniji i u Hrvatskoj.
Što se sve može naći na tom tržištu i kako ono funkcionira razgovaramo s troje uglednih ljudi iz te industrije.
Dorian Tanuwidjaja, voditelj upravljanja rizicima GO Invest.
Njih trojica podijeliti će s nama svoje iskustvo i znanje o temi na 38. FIMA Zoom webinaru u četvrtak, 6. lipnja u 14 sati.“ Prijave su besplatne putem ovog linka.
Dođite i pitajte sve što vam je važno saznati o toj temi.
Budeš li Span držao osam, devet godina, obogatit ćeš se – reče direktor Fime Plus Milan Horvat na moju želju, nadu da ću sa Spanom proći kao s Turisthotelom. Kupio sam po, više se i ne sjećam, cca 1200 kuna, godinama ubirao sjajnu dividendu i kad je Tankerska preuzimala prodao po 610 eura.
OK, da odradimo obavezno, ovaj tekst nije nagovor na kupnju, nije nagovor na držanje, ni na prodaju, nije nagovor ni na što.
BURZA, AKVIZICIJE, DIVIDENDA, ATRAKCIJA
Zamolio sam te za kratki razgovor jer sam mali dioničar Spana. Zbog sebe, i mnogih malih ulagača koji bi htjeli znati što se zbiva, možda žale jer nisu prodali na 70 i pitaju se bi li trebali prodati na sadašnjih 44. Što bi o Spanu danas rekao i frustriranima, i neznalicama, ali i nekome tko kuži makar osnove investiranja, ako ne i više?
Malu su kompaniju posložili kao bombon i Span je napravio izvrstan iskorak izlaskom na burzu. Svima su pokazali koliko zaista vrijede. U dvije godine od izlaska na burzu realizirao se sav kompanijin potencijal, što se vidi u Spanovoj vrijednosti. I po valorizaciji na burzi, i po akvizicijama, i po isplati dividende… To je ono što je Span diglo i od njega u prve dvije godine na burzi napravilo atrakciju.
U KRIZI IT-A POKUPILI NAJBOLJE LJUDE
Ali dečki nisu baš bili jednostavni, nego su bili vrlo promišljeni. Znali su da, kad se realizira ta faza priče, moraju nastaviti. Ne možeš nešto odraditi i sjediti na lovorikama. Krenuli su u sljedeći ciklus, u akvizicije i otvaranje novih tržišta, što je u tijeku. Ovaj je ciklus vezan i uz direktivu Europske unije čiji je cilj povećati kibernetičku sigurnost, NIS2. U direktivu po kojoj su obavezne djelovati sve srednje i velike kompanije Span je uključen od samog začetka. Span je voditelj i nositelj implementiranja direktive EU.
I što su oni uradili! Lani, kad je krenula kriza IT-a, pokupili su najkvalitetnije ljude. To im je povećalo troškove, smanjilo profitabilnost i atraktivnost. Akvizicija ti automatski skine dio vrijednosti, jer u akvizicijama sve rizike moraš iskazati maksimalnima, da bi ih kasnije mogao prikazati kao izvanredne prihode. No, biznis moraš razvijati. Moraš investirati. Investirali su u razvoj za NIS2, a ta će investicija rezultate početi davati od sljedeće godine.
“NVIDIA JE DUGO BILA DOWN. I APPLE IMA CIKLUSE RASTA I PADA”
Znači, mali dioničar dobit koju sanja može očekivati za godinu dana?
Da, s tim da će, po svim mojim analizama, dobit eksponencijalno rasti. Krenut će sljedeće godine, ali će jako ubrzavati, 2026., 2027. i 2028. bit će jake. Ove godine su kompanije dobile nalog da uključe NIS2. Treba im malo vremena da nađu partnere. Ove će godine početi gledati kako to složiti i raditi prve ugovore, koji će se realizirati sljedeće godine. Iduće će godine to sve eksplodirati i eksponencijalno se razvijati.
Prije inicijalne javne ponude sam govorio da će Span biti hit, ali da je to dugoročno vrhunska dionica. Dugoročno. Zašto? Zato što je Span sjajno posložena kompanija, s izvrsnim menadžmentom. To nije menadžment koji je napravio one hit wonder, nego menadžment koji kompaniju gradi long term, i to radi, jako, jako dobro i promišljeno. I naravno da onda ima oscilacija. I NVIDIA je dugo godina bila down, a sad je eksplodirala. I Apple ima cikluse rasta i pada. To su normalni ciklusi. E, sad, ako si pasivni investitor, onda to držiš long term, jer je to dobra priča. Tako radi Buffett.
“SPAN ĆE SIGURNO DATI DIVIDENDU”
U ovom trenutku, mi od Spana ne očekujemo veliku dividendu, bit ćemo sretni bude li 25 centi…
… Span će sigurno dati dividendu, jer je to njihova politika. To je jedan od dokaza promišljenosti njihovog načina rada, za Hrvatsku potpuno neuobičajenog.
Cijena se sa 70 eura nije jače survala zato što ima dovoljno ljudi koji ovo što govoriš ili znaju ili vjeruju ili se nadaju da će tako biti?
Cijena se nije survala niže jer je Span dovoljno dobra kompanija i zato nije izgubio povjerenje investitora. Cijelo vrijeme komuniciramo svojim investitorima i naši investitori sve to što ja sad govorim znaju. Nisu pali s Marsa i nismo ih prevarili da uđu u Span. Mi radimo zaista by the book. Što znaju veliki, znaju i mali ulagači, kojima dajemo sve informacije i educiramo ih. Na njima je da procijene žele li ili ne žele. Veliki broj investitora smo doveli i nakon IPO-a. Ti su investitori, manje-više, ostali unutra i stabilni su. I institucionalni i retail.
“SPAN JE S BONSAIJEM UŠAO U AI”
S obzirom da nisam uložio brdo love, neću se obogatiti na Spanu. No, koji je target za osam, devet godina?
To ti ne mogu reći, jer takve izračune nisam radio. Imat će skalirani posao u nečemu što je vrlo dinamično, a imaju stabilan biznis s Microsoftom. I, zadnja stvar, koja se tek treba pokazati, oni su s Bonsaijem ušli u AI.
Koliko Span radi da zajaše val umjetne inteligencije, a koliko su u opasnosti da će neki od poslova koje Span radi umjetna inteligencije pojesti?
Imaju stabilan posao s Microsoftom. Imaju sve što im donosi NIS2. Imaju još neke izvore prihoda. I odlučili su se uključiti u AI i sve što AI omogućava kroz software i ostale kanale, i koji unaprjeđuje ove dvije cjeline. Oni ne rade AI, kako ja to vidim, kao posebnu diviziju, nego kao nadopunu svog core businessa. Oni se trude ne izlaziti iz svog core businessa, ali ga žele raditi na najmoderniji način. To je ono što najviše cijenim u Spanu. Span ima brutalno vrhunski menadžment i lidera, ekipu koja jako dobro zna u čemu je i u kojem se smjeru razvija njihova industrija. Oni u tome žele biti in front of others. I, oni su doista corporate culture company. Po meni jedina u Hrvatskoj. U njihovoj korporativnoj kulturi zaista funkcioniraju i svi elementi corporate governance, što je za investitore zapravo najvažnije jer se mogu pouzdati u sva pravila koja su implementirana u upravljanje kompanijom, njezine strategije, uz transparentnost svega toga.
*Ovaj članak je u potpunosti preuzet sa rafinerijaideja.com (https://rafinerijaideja.com/milan-horvat-fima-od-prvog-kvartala-2025-dobit-spana-ce-eksponencijalno-rasti/#google_vignette)
Stigao je Bitcoin halving! U subotu nešto iza 2 sata, Bitcoin mreža uspješno je prošla svoje 4. programirano smanjenje novoizdanih BTC-a. Nakon što je stvoren 840.000-ti Bitcoin blok, ‘rudari’ sada zarađuju 3,125 BTC po ‘izrudarenom’ bloku, uz naknade za mrežne transakcije.
Watcher.guru bitcoin halving screenshot
Predstavljajući četvrti događaj prepolovljenja u povijesti Bitcoina, ovaj je trenutak uvelike iščekivala kripto zajednica posljednjih tjedana.
Softver Bitcoina svodi se na njegov cilj digitalne oskudice. Izumitelj bitcoina pod pseudonimom, Satoshi Nakamoto, postavio je čvrstu gornju granicu od 21 milijun Bitcoina ukupne ponude kada je 2009. godine pokrenuta prva kriptovaluta na svijetu.
Broj Bitcoina u optjecaju trenutno iznosi nešto više od 19,6 milijuna – što predstavlja veliku većinu Bitcoina koji će ikada biti stvoreni. Očekuje se da će se prepolavljanja događati otprilike svake četiri godine dok se posljednje ne dogodi negdje sredinom 22. stoljeća.
Računala diljem svijeta s Bitcoin softverom pomažu u održavanju sigurnosti mreže. U utrci u rješavanju ‘matematičkih zagonetki’. Kao rezultat prepolavljanja, trošak proizvodnje Bitcoina za rudare se efektivno udvostručuje. Iako ovaj događaj izravno ne povećava količinu energije koju Bitcoinova mreža troši, on stvara ‘probleme rudarima’.
Stalna konkurencija između rudara koji rješavaju složene probleme osigurava da nijedna lažna transakcija ne uđe u Bitcoinov blockchain. Nakon 15 godina postojanja Bitcoina, čini se da proces teče kako je i zamišljeno.
U autoindustriji su svi etablirani proizvođaći prvo lovili Elona Muska i Teslu, a sada pokušavaju uhvatiti priključak s kineskim proizvođaćima električnih automobila. Dobro nam poznati europski brendovi povezuju se s nepoznatim nam kineskim kompanijama jer su eto naši malo zaspali u tranziciji EV-a.
Možda su te kineske kompanije nama strane, ali nisu globalno nepoznate, naime kineski automobilski izvoz nadmašio je sve ostale tradicionalno snažne države s uspješnim proizvođaćima automobila. Brojke su zapanjujuće, a jedna od najzanimljivijih globalnih utrka se zahuktava.
Kod nas o svemu tome možemo čitati, ali se malo toga vidi na ulicama. Elektrifikacija voznog parka je još sporadična, a količine novokupljenih električnih vozila su na nivou statističke greške.
O tome što se valja iza brda i koliko i kada će i RH zaplahnuti taj val razgovaramo s ljudima koji dobro poznaju kako globalno stanje tako i lokalnu situaciju. Tomislav Ivanetić iz Qelo™ EV Charging, Zdeslav Matić ugledni stručnjak u energetici i Josip Vukušić tajnik udruge Strujni krug podijeliti će s nama svoja saznanja na 36. FIMA webinaru pod imenom “Do elektrifikacije prometa uz poticaje ili kroz superiornost EV”.
Pozivamo Vas da nam se pridružite u četvrtak, 4. travnja u 14 sati, a besplatno se možete prijaviti putem linka.
Dođite i pitajte sve što vam je važno saznati o toj temi.
Dionice Nvidije ponovno u porastu nakon što je tvrtka predstavila najnovije AI čipove.
Iz Nvidije je u ponedjeljak (18. 03. 2024.) najavljena nova generacija AI čipova i softvera za pokretanje modela s umjetnom inteligencijom. Najava, objavljena tijekom Nvidijine konferencije programera u San Joseu, dolazi u trenutku kada proizvođač čipova nastoji učvrstiti svoju poziciju glavnog dobavljača za AI tvrtke.
Cijena Nvidijinih dionica se upeterostručila, a ukupna prodaja više nego utrostručila otkako je OpenAI-jev ChatGPT pokrenuo procvat umjetne inteligencije krajem 2022. godine. Nvidijini napredni GPU-ovi ključni su za obuku i implementaciju velikih modela umjetne inteligencije (LLM). Tvrtke poput Microsofta i Mete potrošili su milijarde dolara kupujući čipove.
Nova generacija AI grafičkih procesora nazvana je Blackwell. Prvi Blackwellov čip zove se GB200 i bit će isporučen kasnije ove godine. Nvidia mami svoje kupce snažnijim čipovima kako bi potaknula nove narudžbe. Tvrtke i proizvođači softvera se još uvijek se bore da se dočepaju trenutne generacije “Hopper” H100 i sličnih čipova.
Svake dvije godine Nvidia ažurira svoju GPU arhitekturu, otključavajući veliki skok u performansama. Mnogi AI modeli objavljeni tijekom prošle godine bili su obučeni na tvrtkinoj Hopper arhitekturi — koju koriste čipovi kao što je H100 (najavljen 2022. godine).
Iz Nvidije poručuju da procesori temeljeni na Blackwellu, poput GB200, nude veliku nadogradnju performansi za AI tvrtke, 20 petaflopsa u AI performansama naspram 4 petaflopa za H100. Dodatna procesorska snaga omogućit će tvrtkama koje se bave sa umjetnom inteligencijom treniranje većih i složenijih modela. Čip uključuje ono što Nvidia naziva ‘transformatorski motor’ posebno izgrađen za pokretanje AI-ja temeljenog na transformatorima, jedne od temeljnih tehnologija na kojima se temelji ChatGPT.
Blackwell GPU je velik i kombinira dva zasebno proizvedena kalupa u jedan čip koji proizvodi TSMC. Također će biti dostupan kao cijeli poslužitelj pod nazivom GB200 NVLink 2, kombinirajući 72 Blackwell GPU-a i druge Nvidijine dijelove dizajnirane za treniranje AI modela.
Amazon, Google, Microsoft i Oracle će ‘prodavati pristup’ GB200 putem usluga u oblaku. GB200 uparuje dva B200 Blackwell GPU-a s jednim Grace CPU-om temeljenim na Armu. Iz Nvidije također otkrivaju da će Amazon Web Services izgraditi klaster poslužitelja s 20.000 GB200 čipova.
U srijedu, 4. svibnja, održan je prvi business seminar koji su organizirali FIMA i Akademija za poduzetništvo. U prekrasnom ambijentu Park Boutique Hotela Varaždin imali ste prilike štošta novoga saznati, a naglasak je bio na mogućnostima i izazovima koje nudi financijsko tržište.
Okupljene je pozdravila Lana Velimirović Vukalović, prof. i ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Varaždin koja je ujedno i najavila program.
Lana Velimirović Vukalović
U svome predavanju izlagači su iznijeli stavove i razmišljanja o budućnosti novca, o kripto projektima koji kreiraju budućnost financijske industrije, osvrnuli se na složenost poslovanja na tržištu kapitala kao i u osiguranju.
U uvodu se Milan Horvat, direktor poduzeća FIMA Plus, dotaknuo teme o mnogim mogućnostima investicijskih štednji te naglasio da živimo u vremenu velikih i disruptivnih inovacija, a da su digitalne inovacije postale naša svakodnevica.
Milan Horvat
„Taj uzbudljiv svijet novih i modernih tehnoloških rješenja, stvara sjajne prilike uz samo jedan uvjet – da smo ih svjesni i spremni angažirati se“ – zaključio je i predstavio projekt enasolAuto na kojem radi.
Nakon njega, uključio se Velimir Želimorski koji se osvrnuo na financijsko tržište te upozorio na rizike na koje moramo pripaziti, ali i investicijske prilike koje možemo iskoristiti.
„Koliko Vam je važna dobit toliko vam mora biti važan i gubitak jer i kod dobitka i kod gubitka nešto novo naučimo“ – zaključio je Želimorski.
Velimir Želimorski
Nesumnjivo najveću je zainteresiranost među okupljenima privukla tema o kriptovalutama. Tomislav Kamenečki predstavio je nekoliko stvari kojih moramo biti svjesni ukoliko se odlučimo ulagati u kriptovalute, a to je njihova volatilnost koja sama po sebi predstavlja rizik. Važno je kod pristupa ulaganju u kirptovalute imati plan, a strpljenje i upravljanje rizikom ključ su uspjeha – rekao je.
Govorio je i o, sad već gotovo svima znanim, NTF i DeFi te njihovim prednostima, a pred sam kraj izlaganja opisao je kako izgleda proces kupnje kriptovalute putem FIMA Plus mjenjačnice – FIMAEXCHANGE.
Svoj dio predavanja zaključio je rečenicom da je važno educirati se te dodao: „Ne postoji 100% garancija za uspjeh!“
Tomislav Kamenečki
Pregled tržišta osiguranje dao je Slobodan Runjak iz FIMA BIS-a te naglasio kako je i ovdje važno napraviti plan te poslužiti prioritete prilikom ugovaranja osiguranja.
Slobodan Runjak
Ugodna atmosfera nastavila se i nakon predavanja. Naime, posjetitelji su mogli uživati uz topli napitak i najfinije varaždinske klipiće, što je bila izvrsna prilika za networking sudionika i svih prisutnih. Sve u svemu, bila je to jedna lijepa, ugodna i poučna srijeda u Varaždinu.
Kako je to izgledalo, možete pogledati u našoj galeriji.
Velimir Želimorski, Tomislav Kamenečki, Lana Velimirović Vukalović, Slobodan Runjak, Milan HorvatMilan Horvat, Lana Velimirović Vukalović, Tomislav KamenečkiMilan HorvatLana Velimirović Vukalović
Financijsko tržište pruža sve više investicijskih prilika za razne oblike ulaganja te mnoge mogućnosti investicijskih štednji, koje nisu bliske velikom broju ljudi. Dionice, investicijski fondovi, ETF-ovi, zlato, kriptovalute, mirovinski fondovi, štedni depoziti, startup-ovi, nekretnine, obveznice, robe… neke su od investicijskih kategorija i prilika koje postoje kako na domaćem tako i na međunarodnom tržištu.
Kroz edukacijski program POU Varaždin, u koji smo se rado uključili, predstavit ćemo naše viđenje osobnog procesa kojim nečija investicijska štednja optimalno pronalazi prikladne investicijske prilike uz razumijevanje rizika, u srijedu 4. svibnja, 2022. godine u 17:00 sati u Park Boutique Hotelu Varaždin, Habdelićeva 6, na besplatnom live FIMA Business seminaru pod nazivom: “Mogućnosti i izazovi financijskog tržišta 21. stoljeća.“
Pozivamo vas na besplatni FIMA Bussiness seminar, dođite i upoznajte mogućnosti koje pruža financijsko tržište 21. stoljeća. Veselimo se Vašem dolasku i razgovoru na te teme. FIMA
Uspješno je završeno početno prikupljanje kapitala (Seed Money) u kojem je 53 udjelničara, kroz poduzeće Enkar Sol (Special Purpose Vehicle), postalo vlasnikom 10,00 % start up-a enasolAuto.
Postanite investitor u “A” rundi u kojoj se prikuplja kapital prodajom 15,00 % vlasničkih udjela enasolAuta za 1,5 milijuna EUR, a detalje pogledajte ovdje. Također, pogledajte dodatnu prezentaciju start up poduzeća enasolAuto (Pitch Deck) i svakako nam se javite na telefon +385 91 5313 606 ili email: vzelimorski@fima.com
Postanite investitor u enasolAuto i uključite se u razvoj i tranziciju energetskog sektora u Hrvatskoj. Investirajte u budućnost!
Ove web stranice koriste uz vašu privolu Google Analytics analitičke ne-nužne kolačiće. Ove kolačiće koristimo kako bi bolje razumijeli način na koji posjetitelji vrše interakciju s našim web stranicama, te nam daju uvid u statistike kao što su broj posjetitelja, posjećne stranice, stopu napuštanja pojedine stranice, izvore prometa i slično. Klikom na "Dajem privolu" dajete nam privolu za korištenje navedenih ne-nužnih kolačića.
Uz te kolačiće koristimo i nužne kolačiće kojima pamtimo informaciju o privolama za korištenje kolačića.
Preporučujemo da prije korištenje naših web stranica pročitajte fima.com Politiku privatnosti
This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
